Home » Novosti » [TATA OD FORMATA] – Mijenjanje strukture obitelji

Centar za kulturne djelatnosti provodi projekt pod nazivom „Tata od formata“ koji je podržan od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. U sklopu projekta ćemo objavljujemo seriju članaka o roditeljskoj ulozi i položaju očeva u Hrvatskoj.

U društvu se javlja transformacija obitelji kao temeljne socijalne zajednice. Obitelj se smanjila, sve je više samačkih kućanstava, jednoroditeljskih obitelji, izvanbračne djece i neformalnih veza. Postoji značajan utjecaj obiteljske strukture na odrastanje djeteta. Obitelj kao primarna društvena grupa čini neizbježnu sredinu svakog pojedinca. Kada se pokušavaju ustanoviti uzroci delinkventnog ponašanja djece obitelj postaje mogući uzrokujući faktor. Stoga, raznovrsne promjene unutar obitelji i narušavanje strukture obitelji zahtijevaju posebnu pozornost. Promjene u strukturi obitelji nailaze na različite društvene reakcije, a negativan stav društva prema jednoroditeljskim obiteljima može izazvati društvenu ranjivost ove skupine. Jednoroditeljske obitelji suočene su s predrasudama okoline koje su osobito izražene prema osobama koje su rodile izvan braka i rastavljenim osobama. Kvalitetni odnosi među roditeljima su ključni za pravilan i zdrav razvoj djeteta. Obitelj je najvažnija zajednica za pojedinca u kojoj dijete stječe osnove za funkcioniranje na svim područjima života poput emocionalnog, socijalnog, moralnog i intelektualnog kapaciteta. Broj djece koja odrastaju u obiteljima bez jednog roditelja u Hrvatskoj znatno se povećao posljednjih godina. U Hrvatskoj najveći broj samohranih roditelja još uvijek čine žene. Promjene u strukturi obitelji nailaze na različite društvene reakcije. Samohrani roditelji često su suočeni s predrasudama okoline koje su osobito izražene prema razvedenim osobama i osobama koje su rodile izvan braka. O ženama samohranim majkama se u nekoj mjeri i govori, ali samohrani očevi predstavljaju društvenu grupu koja je do sad bila vrlo zanemarena i prešućivana. Oni sami za sebe govore da se osjećaju „nevidljivima“, usamljenima i društveno izoliranima. Prema NOMAH-u (Nacionalna organizacija muškaraca Hrvatske prema Fišer i sur., 2007), majke su favorizirane u slučaju samohranog roditeljstva, a u brakorazvodnim parnicama u 97% slučajeva djecu se dodjeljuje majci. Muškarci su ujedno svjesni da su sami odgovorni za takav položaj jer prema podacima navedene udruge, oko 60% muškaraca sami pristaju da dijete ostane kod majke na skrbi (Raboteg-Šarić, Pećnik, Josipović, 2003).

Literatura: Puhanić, (2017.( „Odrastanje u nepotpunoj obitelji“, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku.